Kako pomoći zaposlenicima da ne izgore na poslu

Izgaranje je stanje emocionalne, mentalne ili fizičke iscrpljenosti koje ozbiljno utječe na vaš rad, a termin "burnout" još je sedamdesetih godina prošlog stoljeća skovao psiholog Herbert Freudenberger. Izgaranje utječe na angažman zaposlenika; logično, jer umornim, rastrojenim i nesretnim ljudima osobna povezanost s poslom ne nalazi se baš na vrhu liste prioriteta.

Posljedice izgaranja su ozbiljne, čak i iz čisto financijske perspektive. Studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da smanjena produktivnost radnika zbog izgaranja na poslu tvrtkama na globalnoj razini nanosi gubitke od trilijun dolara godišnje! Izgaranje je i glavni pokretač fluktuacije zaposlenika; ankete pokazuju da je ono krivac za 20-50% ostavki i odlazaka iz firme.

Stvar je, dakle, kristalno jasna; tjeranje zaposlenika da rade do krajnjih granica nije održiva poslovna strategija. Lista stresora zbog kojih zaposlenici pregorijevaju je duga, a na vrhu je  –  prekomjeran rad. A rad od kuće, uveden nakon početka pandemije, samo je pogoršao situaciju; pokazalo se da, radeći od kuće, mnogi zaposlenici zapravo rade gotovo dva sata dnevno više nego prije, odnosno barem 200 sati više godišnje.

Raditi se mora, na vanjske je faktore teško ili gotovo nemoguće utjecati, no to ne znači da se opasnosti od izgaranja zbog pretjeranog iscrpljivanja na poslu ne mogu izbjeći ili barem ublažiti. Ovo je nekoliko savjeta kojih bi se trebalo pridržavati, ako ne želite da vam radna snaga pregori zbog posla.

Uvedite jasna pravila igre

Razumna očekivanja ključna su za stvaranje održive kulture rada, što je posebno važno u uvjetima rada na daljinu. Menadžeri se ne bi trebali igrati pokvarenog telefona niti pribjegavati nojevoj taktici guranja glave u pijesak, praveći se da će problemi nestati ako se ne vide. Zaposlenicima unaprijed treba jasno reći što se od njih očekuje i koje su im obaveze; kako će, kada i gdje raditi i kad će ih se ostaviti na miru da se mogu posvetiti svom privatnom životu na koji imaju pravo. To je najbolji način da se izbjegnu zbunjenost i tjeskoba među zaposlenicima. Održavanje "always on" kulture rada najgore je rješenje, koje neminovno vodi prema izgaranju radnika.

Imajte razumijevanja

Zaposlenici nisu strojevi – to su stvarni ljudi koji imaju živote, druge ljude koje vole i prema kojima imaju neke obaveze. Želite li da vaši radnici na poslu daju najbolje od sebe, to trebate poštovati. Da biste spriječili izgaranje, poslove organizirajte tako da vam u prvom planu ne budu kratkoročni rezultati. Vaša poslovna politika treba biti temeljena na suosjećajnosti i usmjerena na zdravlje i sreću zaposlenika; to će u konačnici donijeti najbolje rezultate na duže staze. 

Takav način organizacije i vođenja posla uključuje programe koji će zaposlenim roditeljima olakšati brigu oko odgoja djece ili redovite provjere kako bi se procijenilo zadovoljstvo zaposlenika i njihovo radno opterećenje. Ovakvi će koraci smanjiti stres zaposlenika i pomoći menadžerima da (p)ostanu svjesni potreba članova svojih timova i ljudima pomognu da zadrže toliko potrebnu ravnotežu.

Budite fleksibilni

Samo zato što se radi na daljinu, ne znači da je posao fleksibilan. Prestroga pravila i kontrole, poput praćenja računalne aktivnosti zaposlenika tijekom radnog vremena, ljudima otežavaju upravljanje njihovim potrebama, oduzimaju im autonomiju i pridonose stresu na radnom mjestu.

Posao se dakako treba vremenski sinkronizirati, ali pritom ne treba biti prekrut; malo elastičnosti nikad nije naodmet. Omogućite li zaposlenicima da neke zadatke mogu obaviti kada i kako njima najviše odgovara, otkrit ćete da malo fleksibilnosti uvelike pridonosi stvaranju agilnog, odgovornog udaljenog tima koji svima omogućuje da funkcioniraju na najbolji mogući način.

Skratite video sastanke

Video konferencije su sjajna stvar, ali samo ako se na njima ima što za reći i čuti. Nasjedavanje pred kamerom umara, iscrpljuje i troši vrijeme koje bi se dalo bolje iskoristiti. Stoga ubrzajte i skratite video komunikaciju. Pola sata sasvim je dovoljno vremena da se kaže i dogovori ono najvažnije. Video sastanke nipošto nemojte rastezati na sat vremena ili više, ako za to ne postoji kakav stvarno važan razlog. 

Dok vodite video konferenciju, svakako isključite opciju da sami sebe gledate na ekranu. Ni na sastancima koje vodite uživo ne želite se gledati u ogledalo, zar ne? Kad god je to moguće, sasvim isključite sliku i usredotočite se samo na ton. Ili nađite zlatnu sredinu. Uključite kamere na početku sastanka, dok se zagrijavate i izmjenjujete neformalne informacije, a potom je isključite i prijeđite na razgovor o poslu. 

Postavite jasne granice

Ključno je da zaposlenici znaju da se od njih ne očekuje da rade bez prestanka. Definirajte radno vrijeme i pridržavajte se toga; ne pingajte zaposlenike nakon 17 sati, osim ako je riječ o stvarno hitnom slučaju.

Budite primjer drugima. Ako radnici vide da isključujete obavijesti i ne odgovarate na e-poštu izvan radnog vremena, shvatit će da održavanje ravnoteže između posla i privatnog života u vašem timu nije tek puka fraza.

Razgraničite posao od ostatka dana i stana

Ako ih i nemate pod kontrolom jer rade od kuće, pokažite zaposlenicima da vam je stalo do njih i njihovog slobodnog vremena i prostora. To ne moraju nužno biti skupi potezi poput kupnje računala i printera koje će radnici koristiti za obavljanje posla od doma, niti plaćanje coworking prostora. Postoje i daleko jeftinije metode, poput zajedničkog odjavljivanja s poslovnih mreža, što će ljudima pomoći da se mentalno isprazne na kraju radnog dana. Takve sitnice mogu dati velike rezultate i zaposlenicima pomoći da ne izgore na poslu i sačuvaju svoje zdravlje. A to je u konačnici najbolje za sve, i za njih, i za vas, i tvrtku za koju svi zajedno radite i od koje živite.