22.09.2021.
Znanstvenici su zaključili kako je prelazak na rad na
daljinu uzrokovao pomak od komunikacije u stvarnom vremenu, poput telefonskih
poziva i sastanaka, prema manje neposrednoj komunikaciji, poput e-pošte i
slanja poruka. Rad na daljinu smanjio je komunikaciju između različitih odjela.
A to bi, strahuju istraživači, moglo smanjiti pristup novim informacijama i
znanju.
Loša organizacija, naročito kad zaposlenici nisu u
neposrednoj fizičkoj blizini, utječe na njihovu produktivnost i poslovne
rezultate. O pozitivnim stranama rada na daljinu često se govorilo i pisalo: više
slobodnog vremena, manji troškovi putovanja, štednja na garderobi, itd... No,
takav rad ima i svoje nedostatke. Menadžeri često strahuju da njihovi
zaposlenici neće raditi tako naporno ili učinkovito, a oni se pak žale da
nemaju dovoljnu podršku s vrha. Umjesto da dobiju više slobodnog vremena, često
ga troše na potragu za odgovorima na neka zapravo jednostavna pitanja koja se
tiču poslovanja, radnih procesa ili međuljudskih odnosa. No, ma koliko god rad
na daljinu bio pun izazova, postoje i relativno brzi i jeftini načini kako bi
stvari tekle glatko.
Dnevni rituali
Za početak, dobro je uspostaviti jasno strukturirane
dnevne rituale koji uključuju svakodnevne pozive i razgovore s udaljenim
zaposlenicima. To može biti niz međusobnih poziva ili timski razgovor. Bitno je
da pozivi budu redoviti i predvidljivi te da zaposlenici znaju kako postoji
vrijeme i mjesto gdje se mogu savjetovati i iznijeti svoje brige i pitanja.
E-pošta nije dovoljna; videokonferencije omogućavaju
razgovore licem u lice i pomažu u smanjenju osjećaja izolacije. Video je
posebno koristan za osjetljive razgovore jer je kontakt očima, premda na
daljinu, uvijek osobniji od pisane ili samo zvukovne komunikacije.
Mudar menadžer obavijestit će zaposlenike o najboljem
načinu i vremenu da ga se kontaktira tijekom radnog dana (npr.
"Obično sam popodne dostupan za ad hoc telefonske ili video razgovore, ali
ako je nešto hitno, slobodno mi pošaljite poruku").
Neformalni razgovori
Veoma je važno dobro strukturirati načine na koje
zaposlenici mogu ostvariti društvenu interakciju, odnosno povesti neformalne
razgovore nevezane uz posao. Najbolje je odvojiti dio vremena na početku timskih
poziva samo za "ćakulanje" i razmjenu "tračeva". Poželjno
je organizirati virtualne pizza zabave, na kojima se pizza dostavlja svim
članovima tima u vrijeme videokonferencije, ili virtualne uredske zabave u
kojima se paketi s hranom i pićem mogu unaprijed poslati da se otvore i uživaju
istovremeno. Pretjerano? Iskusni menadžeri reći će kako takva virtualna
događanja smanjuju osjećaj izolacije i promiču osjećaj pripadnosti.
Ohrabrenje i emocionalna podrška
Važno je da menadžeri prepoznaju stres, saslušaju
kakve brige more zaposlenike i da pokažu kako suosjećaju s njima. Pitajte ih
kako su i pažljivo saslušajte odgovor; dajte im do znanja da ste ih pažljivo
saslušali. Učinkoviti menadžeri priznaju zaposlenicima pravo na stres i
tjeskobu i pokazuju svoje povjerenje u tim koristeći izraze poput "imamo
ovakvu situaciju", ili "ovo je teško, ali znam da to možemo podnijeti",
ili" hajde, pronaći ćemo način da iskoristimo svoje snage". Uz ovakvu
podršku zaposlenici će izazove prihvaćati s osjećajem svrhe i lakše se
usredotočiti na posao.
Pokažite fleksibilnost
Svaki član tima ima drugačije domaće okruženje. Neki
će imati supružnike i djecu, drugi su samci. Neki imaju radne sobe, neki sjede
u kuhinji, spavaćoj sobi ili računalo drže na dasci za peglanje. Nekima djeca
kreću u školu, neki imaju krizu u odnosima. Poanta je u tome da menadžer mora
razumjeti jedinstvene okolnosti svakog zaposlenika.
Pratite napredak
Zaposlenici bi menadžerima trebali dati uvid u svoje
rasporede rada, zajedno sa zadatcima za koje se očekuje da će ih obaviti u
zadanom roku. To će smiriti strahovanja i timu dati strukturu, potrebnu da
ispuni svoju ulogu. Ključno je sljedeće: samo zato što zaposlenike ne možete
vidjeti kako rade, to ne znači da se posao ne završava. Treba vjerovati
procesu.
Važnost (dobre) komunikacije
Komunikacija je ključ uspjeha. Zaposlenike treba
jasno i na vrijeme obavijestiti o rokovima, raspoloživim resursima i izazovima
vezanim uz posao, ali i očekivanjima "s vrha". Velik je izbor
komunikacijskih alata, treba samo odabrati one koji najbolje odgovaraju timu:
e-pošta, poruke, telefonski pozivi, video chatovi, intranet kanali... Važno je
pronaći tu osjetljivu ravnotežu između zagušenja porukama i komunikacijske
tišine. Uostalom, učestalost komunikacije može se razlikovati među
zaposlenicima. Zapravo, najbolje je pitati zaposlenike kako žele da se njima
upravlja dok rade na daljinu. Tako se stječe dodatni dojam o tome kako
zaposlenici održavaju tempo rada i visoku produktivnost. Bitno je ne pretjerati
i ne staviti se u ulogu "velikog brata". Preveliki nadzor
zaposlenicima može značiti da nemate povjerenja u njih. A ako oni jasno
komuniciraju i ispunjavaju ciljeve i rokove, zašto im ne biste vjerovali?
Oduprite se porivu za mikro upravljanjem
Nije dobro zaposlenicima viriti preko ramena ni kad
su u uredu pa to ne biste trebali činiti niti kad su udaljeni. Redovite
pojedinačne prijave pomažu menadžerima izbjeći zamke mikro upravljanja i
istovremeno im omogućuju da zadrže odnos prema zaposlenicima i pružaju im
priliku da informacije teku u oba smjera.
Ne zaboravite slušati
Najuspješniji menadžeri su dobri slušatelji,
komuniciraju s povjerenjem i poštovanjem, raspituju se o radnom opterećenju i
napretku bez mikro upravljanja i ne pretjeruju u komunikaciji. Mjesečne i
tromjesečne ankete u kojima će zaposlenici reći što misle i kako se osjećaju te
što bi mijenjali u načinu rada korisna su metoda. No, oprezno s time. Tražite
li povratne informacije od zaposlenika, morali biste i nešto poduzeti po tom
pitanju.